Vesti

"Još se priča pored Lima"

Povodom Dana žena, u Priboju 7.marta, promovisana je knjiga o ljubavi i entuzijazmu prvog direktora pribojskog FAP-a, stvaranju Fabrike automobila, a time i novog dela Priboja.

"Još se priča pored Lima", roman prvenac Pribojke Vesne Jugović, stipendiste i bivšeg radnika FAP-a, ekonomiste po obrazovanju, ali skrivene poete u duši, prezentovan je na Trgu FAP-a, u prepunoj sali Regionalnog inovacionog "Start up" centra, ljubiteljima pisane reči i svedocima jednog vremena, da bi se ta priča nastavila, ne samo u ovom gradu, i ne samo pored Lima.

Priča iz ovog štiva je i priča o istoriji ovog grada. Otuda na promociji i poznati istoričar ovog kraja i Srbije, Salih Selimović.

"Vesna je uspela da na dokumentarni način predstavi jedno vreme, kada se rađala fabrika zajedno sa jednim delom Priboja, ali i da napiše ljubavni roman, o velikoj ljubavi prvog direktora FAP-a, Radmila Lavrenčića i njegove prelepe supruge Ivanke, ali i njihove ljubavi prema ovom gradu i ljudima u njemu. Zato sve čestitke na uloženom trudu.", rekao je istoričar Salih Selimović.

"Još se priča pored Lima" je i ljubavni roman i dokumentarno štivo. Priča o ljubavi Radmila i njegove supruge Ivanke, ili Bebe, kako su je zvali, priča je i o rađanju i razvoju, ali i ostanku Fabrike automobila u Priboju.

Slučajno poznanstvo autorke i Ivake Lavrenčić, koje je preraslo u istinsko prijateljstvo, rezultiralo je da ova knjiga ugleda svetlost dana. I ostane trag u vremenu, kao dug čoveku, koji je ušao u istoriju Priboja.

"Moj motiv je bio da ostane pisani trag o ovom divnom čoveku, bez koga bi, sigurna sam, ovaj grad izgledao drugačije. Jer, da je on poklekao, pred ponudama, pa i ucenama, FAP ne bi ostao u Limskoj dolini. Zato je Radmilo "nagrađen" i robijom, a ja sam pokušala ovom knjigom da mu se bar delom, kao Pribojka i bivši radnik FAP-a odužim, za ono što je učinio za fabriku i ovaj grad.", rekla je autorka romana, Vesna Jugović.

Objavljivanjem ove knjige, još više će da se priča i pored Lima, ali i u svakom pribojskom domu, o prvom direktoru FAP-a i njegovoj životnoj saputnici, koja je beogradske ulice zamenila pribojskom kaldrmom.

Priboj ih pamti, kao ljudske veličine, ali i po delima, Radmila po FAP-u i ulici koju je dobio pre nepunu deceniju, a Ivanku kao projektanta bivšeg restorana FAP-a, nekada najveće sale u Srbiji bez stuba.